Thursday, February 6, 2014

Kapovićeva polovična logika


Mate Kapović, lingvista iz Zagreba, nedavno se istakao kao kritičar kapitalizma, neoliberalizma, libertarijanizma, i još mnoštva -izama. Ostaviću po strani činjenicu da nije definisao ove termine i objasnio kontekst u kome ih različite grupe ljudi koriste. Nešto drugo mi je zapelo za oko, a to je Kapovićeva polovična lgika. Naprimjer, kada piše o libertarijancima na svom facebook profilu, Kapović kaže:
Ne moš zapravo libertarijancima ništa zamjerit. Ljudi brane svoje materijalne interese (ili su jednostavno dovoljno glupi da brane tuđe). Naposljetku, i robovlasnici su na američkom jugu to isto činili prije kojih 150 godina. 
Dakako, kako to obično biva, uglavnom je to stoka sitnog zuba. Prave kapitalističke čunke nemaju vremena za aktivističko anarhokapitalističko laprdanje po internetu o slobodnom tržištu i o grozotama birokracije, nego zarađuju di stignu i kako god znaju (i od države, falabogu), smijući se malim wannabe poduzetničićima koji zavidni vrište o korporativizmu i utvaraju si da su popili svu pamet svijeta jer su pročitali 5 nadriučenih članaka na mises.org. 
Znači, po Kapovićevoj logici, postoje samo dva razloga zašto bi neko odlučio da bude libertarijanac: ili je čovjek sebičan ili je glup. Treće ili, ne daj bože, četvrto, ne postoji. Naravno, ako počnemo sa premisom da je libertarijanizam politička filozofija koju samo sebični ili glupi ljudi mogu smatrati privlačnom, onda bi većina nas došla do zaključka da libertarijanizam jednostavno ne valja. Kako može da valja nešto što se sviđa samo pohlepnicima i glupacima?

Ali, Kapović je isključio mogućnost da neko može da bude libertarijanac, a da nije ni sebičan ni glup. Možda je njegovo isključivanje ove mogućnosti ispravno, ali on nam nije to potkrijepio dokazima. Evo, recimo, ja poznajem mnogo ljudi koji su libertarijanci, a nisu ni glupi ni sebičani. To su, u stvari, veoma inteligentni i saosjećajni ljudi.

Kako onda objasniti njihove simpatije za libertarijanizam. Odgovor je prilično jednostvan. Ovi ljudi vjeruju da je libertarijanizam najkoherentnija politička filozofija s etičkog stanovišta i najkorisnija za većinu ljudi sa praktičnog stanovišta.

A šta ako ti ljudi nisu u pravu, neko bi mogao reći. Pa ako nisu u pravu, onda bismo ih mogli okarakterisati kao dobronamjerne inteligentne ljude koji su u zabludi, ali nikako kao sebične ili kao budale.

Možda bi Kapović i te inteligentne ljude koji su u zabludi svrstao u isti koš sa glupacima. Ako je tako, onda bi i sebe morao svrstati u taj koš. Zašto? Zato što on, na osnovu svog pisanja o tržištu i firmama, pokazuje da ne poznaje funkcionalno mjesto firmi i tržišta u ljudskom društvu. On je u zabludi, recimo, da isključivo model radničke kooperative može da obezbijedi blagostanje ljudskom rodu. Ali, ja Kapovića zbog ove zablude ne bih svrstao u kategoriju glupaka nego u kategoriju dobronamjernih, inteligentnih ljudi koji nisu upoznati sa teorijom (a i praksom) firme i tržišta.

Naposljetku, teorija firme i tržišta je nešto što se izučava na postdiplomskim studijama ekonomije; dakle, tema je strukovne specijalizacije. Tako je i, recimo, istorija pridjeva u slavenskim jezicima tema strukovne specijalizacije lingvista za koju sam ja laik pa bi i moji stavovi o toj temi bili stavovi laika, iako sam vrlo obrazovan u drugim oblastima i (nadam se, donekle) inteligentan.

Dakle, ako neće, ili ne može, da objasni zašto je glupost vjerovati da bi libertarijansko društvo donijelo prosperitet većini ljudi, gospodin Kapović treba bar da objasni zašto u njegovom svijetu ne mogu da postoje dobronamjerni inteligentni ljudi koji su u zabludi. Potreba za takvim objašnjenjem je tim veća što izgleda da i Kapović pripada toj grupi, ako ne pripada grupi zlonamjernih ljudi, a nadam se da ne pripada.




No comments:

Post a Comment